Kada su klinci manji, oko 2-3 godine, najradije se igraju s roditeljima ili drugim bliskim odraslim osobama, jer su presramežljivi da sami započnu igru s drugom djecom. U toj dobi počinju sebe uspoređivati s roditeljima te ih imitirati. Naravno, roditelji ne bi trebali takvu sklonost zloupotrebljavati za nametanje svojih osobnih ciljeva, nego pustiti dijete da samo istražuje i pronalazi razna umijeća.
Ako se i sami bavimo nekim sportom, gotovo je sigurno da će se i malci “zakačiti”. Međutim, ako roditelji nisu skloni tjelesnim aktivnostima, postoji opasnost da dijete jednostavno propusti to iskustvo, odnosno ne iskoristi u potpunosti ovu vrijednu fazu tjelesnog razvoja.
Djeca koja tek kasnije shvate da je sport zanimljiv način zadovoljavanja vlastitih potreba za kretanjem bit će motorički slabije pripremljena te će uz dodatni napor morati nadoknaditi propušteno.
Analiziraj ovo…
Odnos djeteta prema vršnjacima najbolje ćete procijeniti promatrajući ih kako se međusobno igraju. Samo zamislite da ste u nekom svom malom laboratoriju za promatranje ponašanja i širom otvorite oči.
Prema odabiru sporta možete procijeniti sklonost timskom radu i ulogu koju dijete preuzima u svojoj momčadi, odnosno da li mu više odgovara individualna ili timska igra.
Tip aktivnosti prema intenzitetu puno može reći o vašem klincu. Aktivnosti prema toj podjeli mogu biti:
- intenzivne, ali kratkotrajne,
- slabog intenziteta, ali dugotrajne,
- ili tzv. “srednje pruge”, umjerenog intenziteta i srednjeg trajanja.
Već ste vjerojatno i sami naslutili – sklonost određenim tipovima aktivnosti pokazatelj je općeg pristupa rješavanju problema, odnosno poimanja izvršavanja obveza.
Slatka pobjeda, gorki poraz
Na ovakvoj mikrorazini djeca se pripremaju za život, grade mehanizme koje će koristiti kasnije u životu. Kroz ekipne sportove sudjeluju u zajedničkom ostvarivanju ciljeva, a kroz individualne grade odnos sa sobom.
Doživljavanje sukoba i traženje načina kako se iz njih izvući (ili ih ne rješavati) također su vrlo prisutne komponente u sportskim igrama. Otvorite dobro uši ako vam se dijete žali na nepravdu ili loše govori o svojim vršnjacima.
Zadnje, ali ne i manje bitno – prihvaćanje poraza i uživanje u uspjehu je gotovo najbitniji preduvjet za razvoj samosvjesne i stabilne ličnosti. Promatrajte djecu dok se razvijaju i mudro ih usmjeravajte.
Izvor: Marko Dugonjić za www.lino.eu
